Glas svakodnevno koristimo u prijenosu poruka i informacija. Slušanjem nečijeg glasa možemo procijeniti radi li se o muškarcu, ženi ili djetetu, prepoznajemo je li osoba umorna, prehlađena, ljuta, radosna ili preplašena. Glas je rezultat suradnje respiratornog, fonacijskog, rezonancijskog, artikulacijskog, neurološkog, kognitivnog i probavnog sustava. Glas je privilegija koju često uzimamo „zdravo za gotovo“. Poremećaj glasa je svako odstupanje od njegovih normalnih obilježja visine, intenziteta i kvalitete, a najčešće ga opisujemo kao promuklost. Može nastati iznenada i trajati kratko, a može postati i kronično stanje koje traje dulji vremenski period (nekoliko tjedana, mjeseci ili čak godina). U slučaju duljeg trajanja promuklosti, važno je obratiti se liječniku specijalistu otorinolaringologu - fonijatru.

Najčešći uzroci poremećaja glasa u dječjoj dobi su dugotrajna zlouporaba glasa (vikanje, deranje, nadglasavanje i sl.)  i nepravilna primjena mehanizama za proizvodnju glasa. Treba istaknuti važnost prevencije, ranog otkrivanja i tretiranja problema glasa u dječjoj dobi jer se krivo stečeni fonatorni mehanizmi prenose i u odraslu dob. Dugotrajnom zlouporabom glasa dolazi do dugotrajne promuklosti koja može izazvati trajne promjene na glasnicama, a time i negativno utjecati na kvalitetu komunikacije u daljnjem životu.

U odrasloj dobi poremećaji glasa mogu biti rezultat pušenja, pretjeranog konzumiranja hladnih i gaziranih napitaka ili alkohola, pretjerane konzumacije kave, boravka u zadimljenom prostoru, dehidracije, alergije i nedovoljno sna. Uzroci mogu biti i organski (primjerice polipi, noduli, tumori i sl.), endokrini, upalni, neurogeni (paraliza glasnica), gastroezofagealni refluks itd.

U slučaju da dijete ili odrasla osoba neadekvatno upotrebljava svoj glas ili već dulje vrijeme zvuči promuklo, svakako treba potražiti savjet logopeda te pregled liječnika specijalista, otorinolaringologa – fonijatra. 

Kako bi očuvali glas, važno je:

• izbjegavati vikanje, glasno govorenje ili proizvodnju zvukova koji opterećuju glasnice

• izbjegavati nakašljavanje i često pročišćavanje grla 

• piti dovoljno vode, izbjegavati pušenje i zadimljene prostorije, ograničiti konzumaciju pića koja isušuju grlo (gazirani sokovi, kava, alkohol i sl.)

• izbjegavati šaptanje

• naučiti tehnike pravilnog disanja, foniranja i rezonancije

• odmarati glas (šutnja)

Autorice teksta: 

Martina Šćiran, mag.logoped.

Matea Jović, mag.logoped.