Beba vođa dohrane je pristup koji potiče samostalnost beba u hranjenju omogućujući bebama da instinktivno odabiru hranu koju žele i određuju količinu hrane koju će pojesti. Pri tome se potiče fina motorika, razvija koordinacija oko-ruka te potiče žvakanje kao preduvjet dobrog govornog razvoja.  

 

Međutim, ponekad je potrebno modificirati postupke koje koristimo jer djetetove vještine nisu u skladu s postavljenim ciljevima.

 

Poticaj za pisanje ove objave je susret s divnim, brižnim roditeljima koji na procjenu vještina hranjenja dovode prekrasnog dječačića urednog razvoja koji ima 11 mjeseci.

 

Roditelji su zabrinuti jer dječak pokazuje interes za hranu, stavlja je u usta, ali nakon kratkog vremena najčešće povrati u mlazu. U trenutku počinjanja dohrane želeći izbjeći navikavanje na kašastu hranu roditelji su odlučili dohranu provoditi po principima pristupa Beba vođa dohrane.  Refleks povraćanja se od početka aktivirao često i vrlo brzo nakon što bi hrana došla u usta. Roditelji nježno i postupno nude namirnice, ali osjećaju da dječakove vještine hranjenja ne napreduju i zabrinuti su jer majka uskoro počinje raditi, a on još uvijek najčešće i najrađe sisa umjesto da jede krutu hranu.   

 

Iz razgovora s roditeljima se saznaje da je dječak počeo samostalno sjediti nešto kasnije, s 10 mjeseci, nakon što je kratko bio uključen u fizioterapijske vježbe pa su početak dohrane intuitivno odgodili  i prve zalogaje počeli davati sa sedam mjeseci.

 

Analizom snimke uočava se da dječak nema razvijene vještine hranjenja za svladavanje komadića hrane te da komadić često predugo stoji na jeziku, ne može ga transferirati iz centra na desni niti od desni u centar jezika te kao krajnji rezultat dolazi do aktivacije refleksa povraćanja i izbacivanja hrane u mlazu.

 

Zbog čestih negativnih iskustava tijekom hranjenja (povraćanje) dječak je počeo povezivati hranjenje s povraćanjem pa sada i na kašastu hranu koju su roditelji pokušali uvesti nakon što su uvidjeli problem s komadićima reagira aktivacijom refleksa povraćanja.

 

Što nam govori ovo iskustvo? 

 

1. Odluku o vremenu početka dohrane treba uskladiti s motoričkim razvojem djeteta. Dijete treba imati dobru stabilnost trupa i kontrolu glavice ili ako to razvojno ne može dostići u očekivano vrijeme onda pravilnim pozicioniranjem postižemo stabilnost tijela za hranjenje! O pravilnom pozicioniranju tijekom hranjenja savjetovati će vas djetetov fizioterapeut.

2. Odluku o izboru metode hranjenja treba uskladiti s oralno-motoričkim vještinama djeteta. Ako nudimo hranu za koju dijete još nije spremno postoji opasnost da se razvije oralna taktilna defenzivnost/preosjetljivost. Ako dohrana ne napreduje očekivano obratite se logopedu koji se bavi vještinama hranjenja i koji će vas savjetovati koju teksturu hrane koristiti i na koji način!

3. Od 6.-12. mjeseca života dijete se upoznaje s hranom, mirisima, teksturama, a primarna prehrana je i dalje mlijeko pa nekoliko zalogaja hrane može biti sasvim dovoljno.

4. Pravilo glasi: Roditelj određuje što se jede i kada se jede, a dijete hoće li jesti i koliko.

5. Pratite djetetove znakove gladi, sitosti te inicijativu da jede i prestane jesti i poštujte njegove potrebe.

 

Za ovog dječaka kreiran je program poticanja (pred)vještina hranjenja koji će roditelji provoditi kod kuće uz vodstvo i podršku logopeda te vjerujemo da će uskoro uspješno savladati sve izazove hranjenja.

 

VAŽNA NAPOMENA! Cilj ovog teksta nije kritizirati pristup Beba vođa dohrane, već istaknuti da je razvoj vještina hranjenja individualan pa prilikom izbora pristupa moramo uzeti u obzir i druge djetetove vještine kako bi hranjenje bilo ugodno i sigurno.